<strong>IDU OBJE FOTOGRAFIJE!





MN: PRVA MEDICINSKA STATISTIKA



Kao dobar organizator sistema zdravstva, doktor Petar Miljanić je analizirao učestalost slijepila u Crnoj Gori. Prema statističkim podacima koje je sakupio uz pomoć lokalnog sveštenstva i okružnih ljekara, 1890. godine je u Knjaževini bilo 353 slijepe osobe, od kojih su 179 bili muškarci, a 174 žene. Dijeleći ih na ukupan broj stanovništva, dobijamo 21,4 na 10.000. Doktor Miljanić je pretpostavljao da su razlozi čestog razvoja katarakte u Crnoj Gori stalni ratovi kojima su Crnogorci bili izloženi. Prema njegovim riječima, Crnogorci su od djetinjstva navikli da rukuju oružjem i noževima kao sastavnim dijelom njihovog odijela. Iz odgovora njegovih dopisnika vidi se da je najveći broj slučajeva slijepila nastao od vatrenog oružja ili hladnog čelika, a dijelom i od traume prilikom lomljenja kamenja u kamenolomima.

Po pozivu kneza Nikole, 1884. godine, na mjesto upravnika bolnice „Danilo I” (osnovane1873. godine) dolazi doktor Petar Miljanić. Porijeklom iz Nevesinja, nakon završenog Pravnog fakulteta u Beogradu i Medicinskog fakulteta u Moskvi, svoju 16-godišnju karijeru posvetio je postavljanju temelja praktično svih hirurških grana, zatim infektologije, interne medicine, neurologije, psihijatrije, sudske medicine itd.

Ozbiljan rad i posvećenost tom zadatku uočljiv je bio već godinu dana po dolasku na Cetinje, kada je u Glasu Crnogorca objavio izveštaj o radu bolnice tokom prethodne godine i iznio veliki broj nedostataka, ali i predstavio rešenja za prevazilaženje istih.

Sve hirurške intervencije Petar Miljanić obavljao je u zajedničkoj sobi u kojoj su bili smješteni drugi pacijenti, često teško bolesni i zarazni. Kako nije bilo školovanih medicinskih sestara, pomoćnici pri operacijama su bili bolničar Timotije Gagović, apotekar Jovo Drečo, pa čak i tadašnji bolnički poslužitelj Simo Urošević. Provjera i korekcija vidne oštrine izvođeni su samo kod pismenih i inteligentnih lica, dijelom i zato što su mnogi, nestrpljivi i zadovoljni rezultatom operacije, napuštali bolnicu i prije predviđenog roka, a dijelom i zbog toga što su Crnogorci, posebno Crnogorke, smatrali da je sramota nositi naočare (danas se na kraju operacije u oko ugrađuje vještačko sočivo i nošenje naočara nije obavezno).



MN: PRVI NAUČNI RADOVI U CRNOJ GORI



Doktor Petar Miljanić je objavio rezultate svog dugogodišnjeg rada u oblasti oftalmologije u moskovskom časopisu „Medicinskoje obozrenije” 1894. godine, zahvaljujući čemu je cijela Evropa saznala za njegov rad u maloj bolnici na Balkanu.

Živio je po principu: „Sve za druge, ništa za sebe” (kako glasi epitaf na njegovom grobu), a svoj talent i radni vijek velikodušno je utrošio na nauku kojoj je bio potpuno posve ćen, za dobrobit svog naroda.

PRIREDILA:

MIRJANA D. POPOVIĆ

KRAJ

---